Gorski kotar je desetljećima bio sinonim za pražnjenje hrvatske periferije — mladi odlaze u gradove, škole se tope, sela stare. Ove jeseni brojke prvi put pokazuju suprotan smjer. U osnovnim školama regije ove školske godine upisano je 1.068 učenika, sedam više nego lani, a broj prvašića skočio je sa 127 na 143. Iza preokreta ne stoji slučajnost, nego jedna konkretna mjera.
Za regiju u kojoj se svaki upisani prvašić broji poimence, razlika između 127 i 143 nije statistička sitnica nego pokazatelj da se nešto stvarno promijenilo u tome gdje obitelji odlučuju živjeti.
„Nama su došli učenici čiji su se roditelji doselili iz Rijeke, Malog Lošinja i Francuske.”
Nataša Možgon Kauzlarić, ravnateljica OŠ Ravna Gora
Detalji po mjestima pokazuju da rast nije izoliran slučaj. Delnice su dobile trinaest prvašića više nego lani, pa osnovna škola danas broji 320 učenika. Čabar je narastao za sedmero djece na ukupno 220, a Vrbovsko za osmero na 150. Srednja škola Delnice u samo četiri godine povećala je broj učenika sa 113 na 169.
Tri manja mjesta zajedno donose gotovo trideset djece više nego lani — u regiji ovakve veličine to je razlika koja se osjeća u svakoj školskoj zbornici.
Ravnateljica OŠ Ravna Gora Nataša Možgon Kauzlarić priču vidi iz zbornice: „Nama su došli učenici čiji su se roditelji doselili iz Rijeke, Malog Lošinja i Francuske”, kaže, i dodaje da su obitelji privukli klimatski ugodni prostori regije. Za kraj koji desetljećima bilježi odlazak stanovnika, dolazak jedne obitelji izdaleka mijenja cijeli razgovor u učionici.
Bonus koji drži đake u dolini
Rješenje iza brojki je konkretno: Primorsko-goranska županija svakom goranskom srednjoškolcu isplaćuje ruralni bonus od 250 eura mjesečno. Mjera je smišljena da spriječi ono što se u ovim krajevima godinama ponavljalo — đaci odu na školovanje u Rijeku ili Zagreb i tamo i ostanu. Sada je računica drugačija. Bonus se isplaćuje redovito, mjesec za mjesecom, sve dok učenik ostaje upisan u goransku srednju školu — dovoljno predvidljivo da roditelji mogu računati na njega kod odluke gdje će djeca ići u školu.
Učinak se već mjeri. Ravnatelj Srednje škole Čabar Kristijan Rajšel kaže da će zbog bonusa većina od petnaestero osnovaca iz Čabra ostati školovati se u regiji umjesto da odu u veće gradove. Udio đaka koji ostaje u goranskim srednjim školama skočio je s uobičajenih 50 posto na oko 70 posto, od 77 upisanih ove godine. Ravnatelj Srednje škole Delnice Hrvoje Musinov najavljuje da će se trend nastaviti zahvaljujući i novim obrazovnim smjerovima.
Novi naziv smjera otjerao roditelje
Nije sve prošlo bez otpora. Stvarni učinak bonusa moći će se procijeniti tek od školske godine 2027./28., kad prođe dovoljno vremena za usporedbu. U Moravicama je broj upisanih učenika pao sa 37 na 25, dijelom i zato što je preimenovanje strukovnih smjerova — primjerice „operater strojne obrade” umjesto poznatijeg „CNC operater” — zbunilo i odvratilo dio roditelja.
Ravnatelji u regiji ne skrivaju da je uspjeh dijelom ovisan i o tome hoće li se financiranje bonusa nastaviti. Za sada bonus visi o produljenju županijske odluke iz godine u godinu, što znači da obitelji koje se danas sele u regiju ne mogu biti posve sigurne da će mjera postojati i kroz pet godina. Ali za kraj koji je godinama gledao kako mu škole prazne, i privremeni obrat u smjeru punijih učionica vrijedi slaviti.
Izvor: Novi list