Dva sata sna vraćena ljudima s Alzheimerom

AI ilustracija uz članak: Dva sata izgubljenog sna vraćena mozgovima s Alzheimerovom bolešću
Ilustracija: AI (google/gemini-3.1-flash-lite-image) · nije fotografija događaja

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Kentucky otkrili su neočekivanog krivca za jedan od najizmoritijih simptoma Alzheimerove bolesti — nemogućnost mirnog sna. Godinama se pretpostavljalo da poremećaj sna uzrokuju amiloidni plakovi ili odumiranje neurona, no novo istraživanje pokazuje da glavnu ulogu igraju mikroglija, imunološke stanice mozga — i da se, kad ih se privremeno ukloni, san vraća gotovo preko noći.

U eksperimentu na mišjim modelima bolesti, tim je koristio lijek pexidartinib (PLX3397) kako bi privremeno uklonio 87 posto mikroglije u mozgu. Rezultat je bio više od dva sata dodatnog sna dnevno — kod životinja u ranoj fazi bolesti, sa svježim plakovima, ali i kod onih s uznapredovalom bolešću u dobi od 18 mjeseci. “Mikroglija su imunološke stanice koje, kad reagiraju na plakove, pokrenu čitavu kaskadu upale, kao da mikroglija cijelu noć slavi zabavu”, objasnila je Shannon L. Macauley, izvanredna profesorica fiziologije i voditeljica istraživanja. Prvi autor rada, Nicholas J. Constantino, nedavno je doktorirao na istoj temi.

Otkriće mijenja dosadašnji fokus istraživanja Alzheimerove bolesti, koji je desetljećima bio usmjeren gotovo isključivo na uklanjanje plakova. Ovdje se pokazuje da san — koji je i sam ključan za čišćenje mozga od štetnih proteina tijekom noći — može biti oštećen zbog upalnog odgovora imunološkog sustava, neovisno o samim plakovima. To otvara mogućnost da bi lijekovi usmjereni na smirivanje te upale, umjesto na same plakove, mogli poboljšati kvalitetu života oboljelih znatno prije nego dođe do gubitka pamćenja.

Istraživanje je za sada provedeno isključivo na mišjim modelima, ne na ljudima, pa put do kliničke primjene lijeka poput pexidartiniba kod Alzheimerove bolesti tek predstoji. No tim već razmišljanja usmjerava prema praktičnoj primjeni: prema Macauley, prijenosni EEG uređaji jednog dana mogli bi omogućiti praćenje sna pacijenata kod kuće i rano otkrivanje promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću, prije nego što bolest ozbiljnije napreduje.

Za obitelji koje danas noć za noć promatraju najmilije kako nemirno spavaju, poruka istraživanja nije trenutni lijek — ali jest jasan i dosad nezapažen trag prema njemu. Ako se pokaže da se poremećaj sna doista može odvojiti liječiti od samog napredovanja bolesti, mogao bi postati jedan od prvih simptoma Alzheimerove bolesti koji se realno ublažava, umjesto samo prati.


Izvor: Good News Network · Ilustracija: AI (gemini-3.1-flash-lite-image) · nije fotografija događaja